Nije nepoznanica da hrana koju danas kupujemo i konzumiramo sadrži niz štetnih sastojaka koji produžuju njezin rok trajanja, obogaćuju njezin okus, boju ili ju na neki drugi način “poboljšavaju”, dok istovremeno izrazito negativno djeluju na naše zdravlje. Pridodamo li nezdravoj prehrani još i stres karakterističan za suvremeni stil života, manjak kretanja ili, primjerice, ovisnost o cigaretama, onda itekako možemo očekivati negativan povratni odgovor našeg organizma u vidu različitih zdravstvenih tegoba i bolesti.
Brojne su znanstvene studije provedene na temu utjecaja suvremenog načina prehrane i suvremenog načina života općenito na naše zdravlje, a iz dobivenih rezultata jasno je koliko nam štete navike usvojene u proteklih nekoliko desetljeća.
U svemu tome izrazito je važna tema kiselosti organizma – ona predstavlja idealno “tlo” za razvoj različitih bolesti, a javlja se kao posljedica nezdravog načina života.
Kada je naš organizam kiseo?
pH vrijednost određuje se koncentracijom vodikovih iona u nekoj otopini, pri čemu se koristi skala od 0 do 14.
Ako je pH vrijednost neke tvari manja od 7, tu tvar smatramo kiselom, a ako je veća od 7, onda tu tvar smatramo lužnatom. Kada je ph jednako 7 (npr. kod vode), tu tvar smatramo neutralnom.
U našem organizmu postoje samoregulacijski mehanizmi koji nastoje održati koncentraciju kiselosti krvi na pH 7,4, no te mehanizme često poremetimo nepravilnom prehranom pa dolazi do kiselosti organizma.
Višak kiseline u tijelu se smatra vodećim uzročnikom kroničnog umora, manjka energije, glavobolja, oslabljenog imuniteta itd.
Kiselost organizma kao uzrok raka
Njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg smatrao je da je uzrok raka antifiziološki način života, tj. antifiziološka prehrana i fizička neaktivnost, koji uzrokuju pretjeranu kiselost organizma i slabu opskrbljenost kisikom. Otto Heinrich Warburg primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka.
Kako su potvrdila istraživanja, lužnatost u krvi sprječava nastajanje i razvijanje raka, što znači da bismo pH vrijednost našeg organizma trebali održavati što višom, tj. PH bi trebao biti s blagim pomakom prema lužnatom (pH 7,4).
Kako uspostaviti lužnato-kiselu ravnotežu?
Želimo li postići pravi omjer kiselog i lužnatog, trebali bismo voditi računa o tome da u danu konzumiramo 75% lužnate i 25% “kisele” hrane.
Tijelo zakiseljuju rafinirani šećer, meso, proizvodi životinjskog podrijetla, gazirana pića, kava, rafinirana sol, rafinirano brašno, kruh, margarin, alkohol, duhan, lijekovi, sva industrijski prerađena i konzervirana hrana s konzervansima, umjetnim bojama, aromama, stabilizatorima itd.
Tijelo alkaliziraju sirovo povrće, bademi, integralne žitarice, med, klorofil, heljda, blitva, kupus, kiseli kupus, dinja, lan i laneno ulje, maslinovo ulje, voda i vježbanje.
Biorezonanca kao pomoć
U slučajevima kada je naš organizam kiseo, bilo bi dobro prvo napraviti test intolerancije na hranu jer i nepodnošenje neke namirnice pridonosi stvaranju viška kiseline. BICOM biorezonancom možemo utvrditi koja namirnica smeta vašem organizmu kako biste ju mogli izbaciti iz prehrane i tako pridonijeti uravnoteženju pH vrijednosti vašeg organizma.
Uklanjanjem svega onoga što remeti našu enzimsku ravnotežu, povećanjem unosa vode, svakodnevnom tjelesnom aktivnošću i pravilnim disanjem (meditacija) učinit ćemo puno za svoje zdravlje, a naše će se tijelo vratiti u prirodnu ravnotežu i održati se u stanju bez bolesti.